S Kovčićem smo razgovarali o rušenju velike i važne brane u kahovskom rejonu na jugu Ukrajine. Brana Kahovka na rijeci Dnjepar izgrađena u sovjetsko doba, pokretala je snažnu hidroelektranu, a nakon njenog rušenje pokrenut je veliki poplavni val.

Kolike su razmjere katastrofe nakon rušenja brane u Ukrajini?

Akumulacija Kahovka je vještačka akumulacija formirana na rijeci Dnjepar u Ukrajini. Nastala je 1956. godine kada je izgrađena hidroelektrana Kahovka u Novoj Kahovki. Ukupna zapremina akumulacije Kahovka iznosi 18 miliona metara kubnih, ima površinu od 2.155 kilometara kvadratnih i prolazi kroz tri oblasti: Zaporošku, Dnjepropetrovsku i Hersonsku. Posljedice uništenja ove akumulacije će se odraziti na prostor od 5.000 kilometara kvadratnih površine.

Brana Kahovka je 6. juna 2023. godine teško oštećena eksplozijom koju su ukrajinske vlasti pripisale ruskim snagama i gradonačelnik Nove Kahovke je taj potez okarakterisao kao “teroristički čin”. Rušenje brane Kahovka je prema Ženevskoj konvenciji ratni zločin. Akumulacija je jedna od nekoliko akumulacija u kaskadi akumulacija na rijeci Dnjepar. Od 6. juna od 9 sati ujutro, nivo vode u akumulaciji Kahovka rapidno opada.

Gdje se sve mogu očekivati posljedice, hoće li one biti ograničene samo na Ukrajinu ili će se osjetiti i šire?

Posljedice se mogu očekivati samo na teritoriji Ukrajine. Uslijed eksplozija na hidroelekrani Kahovka poplavljeno je preko 70 naselja u nizvodnim područjima. Procjenjuje se kako će u područjima uzvodno od brane hidroelektrane Kahovka, čitavi vodeni ekosistemi “uskoro nestati”, ugrožavajući pritom 11 parkova prirode, pejzažnih rezervata i zaštićenih područja.

Također, nizvodno, 48 zaštićenih područja trenutno je ugroženo. Među njima su jedan rezervat biosfere, tri nacionalna parka, jedan regionalni pejzažni park, 16 rezervata, tri rezervata prirode, 22 prirodna obilježja i dva parka-spomenika baštenske i parkovske umjetnosti te će svi oni biti djelimično ili potpuno pogođeni poplavama. Poplava je, takođe, uništila dijelove početne linije obrambenih utvrđenja koje su ruske trupe pojačavale mjesecima, primoravši neke da se povuku sa nekih pozicija i vjerovatno napuste opremu.

Šta se može Uraditi u ovakvim situacijama? Kako se saniraju posljedice i jesu li štete trajne?

Evakuacija stanovništva koja je zahvaćena poplavnim valom nakon rušenja je najvažnija. Oko 3.000 ljudi je evakuirano iz poplavljenih područja sa ruske i ukrajinske strane rijeke Dnjepar, koja je dio linije fronta u 15-mjesečnom ratu. Premda se grad Herson još uvijek granatira, uključujući i mjesta na kojima je u četvrtak organizovana evakuacija, poplavne vode primorale su ruske snage da povuku neke artiljerijske jedinice koje su napadale grad.

Dugoročno gledajući, jasno je da će uništenje brane biti razorno za Ukrajinu. Ova akumulacija se koristila za vodosnabdijevanje i navodnjavanje nekih od najbogatijih poljoprivrednih površina na planeti, a njena hidrolektrana, kapaciteta 357 megavata, bila je vitalni izvor električne energije, osobito, nakon više od godinu dana napada na ukrajinsku mrežu. Primjer za poređenje su naše HE Jablanica i HE Salakovac koje zajedno imaju kapacitet instalisane snage 390 megavata. Spremnost na bezobzirno ugrožavanje života civila te uništavanje poljoprivrednog sistema koji je od vitalnog značaja za globalnu sigurnost su razlozi zbog kojih se Zapad može dodatno zabrinuti.

Može li se hidroelektrana nakon ovakvog razaranja popraviti?

Može, naravno. No, to iziskuje velika novčana sredstva, a svjesni smo trenutne ekonomske situacije u Ukrajini. Osim novčanih sredstava uticajan faktor je i vrijeme potrebno za izradu projektne dokumentacije i implementaciju projekta. Dok se brana ne obnovi, što će uslijediti tek nakon rata, ovo područje će se vratiti u močvarna područja okružena poplavnom ravnicom.