Kao rezultat odluke američkog ministarstva finasija koja se odnosi na Milorada Dodika i Alternativnu Televiziju, sva imovina i interesi u imovini sankcioniranih pojedinaca i entiteta koji se nalaze u Sjedinjenim Državama ili u posjedu ili pod kontrolom američkih osoba su blokirani i moraju se prijaviti OFAC-u – Odjel za kontrolu strane imovine (Office of Foreign Assets Control) putem kojeg se sprovode sankcije Ministarstva.
– Osim toga, blokirani su i svi subjekti koji su u izravnom ili neizravnom vlasništvu 50 posto ili više od strane jedne ili više blokiranih osoba. Osim ako nije ovlaštena općom ili posebnom licencom izdanom od strane OFAC-a ili izuzeta, sve transakcije osoba iz SAD-a ili unutar (ili u tranzitu) Sjedinjenih Država koje uključuju bilo kakvu imovinu ili interese u imovini određenih ili na drugi način blokiranih osoba općenito su zabranjene. Zabrane uključuju davanje bilo kakvog doprinosa ili pružanje sredstava, dobara ili usluga od strane, ili u korist bilo koje blokirane osobe, ili primanje bilo kakvog doprinosa ili pružanje sredstava, dobara ili usluga od bilo koje takve osobe”, navedeno je u saopštenju Ministarstva finansija SAD.
Moć dolara
“Sankcije su veoma važne u borbi protiv korupcije. Moć američkog dolara je takva da je financijski sistem Sjedinjenih Država u središtu svih korumpiranih mreža, tako da je blokiranje pristupa tom sistemu korumpiranim akterima ključno”, izjavio je za Glas Amerike Paul Massaro, savjetnik za borbu protiv korupcije u Kongresu SAD, pri Helsinškom odboru.
U ranijem intervjuu za Glas Amerike nekadašnji šef OFAC odjela Ministarstva finansija SAD John Smith pojasnio je značaj američkih sankcija u okršaju sa globalnom korupcijom.
“Sjedinjene Države, zbog ekonomskog utjecaja i važnosti dolara, imaju ogromnu ulogu u provođenju sankcija širom svijeta. Tako će, na primjer, većina globalnih banaka primijeniti američku listu sankcionisanih, iako nisu zakonski obavezne na to, zbog njihovog ogromnog korištenja američkog dolara u međunarodnim transakcijama. Stoga, SAD imaju ogromnu ulogu jer globalne kompanije i banke strahuju od američkog režima ekonomskih sankcija. Ako ga prekrše, to će ih skupo koštati.” objasnio je Smith.
Paul Massaro savjetnik za borbu protiv korupcije u Kongresu SAD, pri Helsinškom odboru je dodao da su sankcije Dodiku dobrodošle, iako je on već bio pod američkim sankcijama, te da je, po svemu sudeći, moguće u budućnosti očekivati i dodatno širenje liste, inače bi ove sada izrečene bile razočaravajuće.
Upozorenje kompanijama
Avaz piše da je zvaničnik Ministarstva finansija SAD pojasnio da “kada je u pitanju poslovanje američkih kompanija sa pojedincima i firmama kojima su SAD uvele sankcije, kako bi se ove kompanije trebale pridržavati regulative te da bi poslovanje s takvim subjektima predstavljao veliki poslovni rizik”.
– No, to se ne odnosi samo na američke kompanije, nego i sve druge firme koje bi poslovanjem sa subjektima sa liste i sebe dovele u opasnost da dođu pod sankcije. Zvaničnik je naveo kako nakon objave proširenja sankcija, u taj rizik ulaze i svi regionalni političari, pojedinci ili poslovni subjekti koji budu sarađivali s Miloradom Dodiku, prenosi Avaz.
Primjer francuske banke
Slučaj iz 2014. godine može biti dobra ilustracija šta se dešava kada neko prekrši sankcije. Francuska banka BNP Paribas poslovala je sa pravnim i fizičkim licima iz Sudana, Irana i Kube, koja su bila pod sankcijama OFAC-a. S obzirom da su se transakcije odvijale kroz američki finansijski sistem, Ministarstvo pravde SAD je u New Yorku pokrenulo krivični postupak. Kako ne bi izgubila dozvolu za poslovanje u SAD ili i sama bila sankcionisana, banka je sporazumno priznala krivicu, uz obavezu plaćanja od gotovo devet milijardi dolara kazne, prenosi VOA.