“Oštećena osoba na zahtjev počinitelja plaća uplatom na tekući račun ili na virtuelni račun otvoren u nekoj od sportskih kladionica, s tim da se predmetni proizvod uopće ne dostavi zainteresiranoj osobi ili joj se dostavi bezvrijedan predmet”, kazali su iz MUP-a Kantona 10
MUP Kantona 10 priopćio je u ponedjeljak kako građani sve češće prijavljuju internetske prevare, a kao najčešći oblik cyber kriminala iz policije navode kupnju atraktivnih proizvoda po nerealnim cijenama te lažno predstavljanje.
Ističu kako se počinitelji tih krivičnih djela lažno predstavljaju kao uposlenici banke i traže podatke o bankovnom računu te nakon toga prebacuju novac na račune u inostranstvu.
Također, često se lažno predstavljaju kao vojnici ili druge osobe te na taj način građane dovode u zabludu i navode ih da im pošalju novac kako bi došli u BiH i sl.
Počinitelji ovakve vrste krivičnih djela, ističu iz MUP-a, preko interneta nude na prodaju određeni proizvod ili mašine za koji postoji zainteresiranost većeg broja ljudi kao što su atraktivni modeli mobitela, popularni modeli automobila koji se prodaju po cijeni znatno nižoj od cijene ostalih automobila u istoj kategoriji, te brendirani odjevni predmeti i obuća, dresovi poznatih sportista i sl.
“Oštećena osoba na zahtjev počinitelja plaća uplatom na tekući račun ili na virtuelni račun otvoren u nekoj od sportskih kladionica, s tim da se predmetni proizvod uopće ne dostavi zainteresiranoj osobi ili joj se dostavi bezvrijedan predmet”, kazali su iz MUP-a Kantona 10.
Jedna od karakteristika ovakvog oblika kriminaliteta jest i to da počinitelj traži da se novac uplati u što kraćem vremenskom roku jer postoji mogućnost da željeni artikli budu rasprodani i slično. Na taj način počinitelj ustvari radi pritisak na zainteresiranu osobu koju tako navodi da reagira što prije i bez razmišljanja, naglašavaju iz MUP-a.
Također, putem društvenih mreža, e-maila i aplikacija za dopisivanje, osobe se lažno predstavljaju kao vojnici ili druge osobe te na taj način žele da steknu povjerenje građana ili čak stvaranje virtuelne ljubavne veze.
“Nakon toga, u više navrata traže novac za razne svrhe kao što su prebacivanje prtljage, dolazak u BiH, bolničko liječenje itd. gdje se šteta mjeri u velikim novčanim iznosima, često i preko 15.000 maraka. Nakon što građana shvate da su prevareni, prevaranti pokušavaju nestati na način da prestaje svaki oblik komunikacije. Gasi se društveni profil, dok se kartice lome i bacaju i sl.”, pojasnili su iz MUP-a Kantona 10.
Pored navedenog, evidentirani su i slučajevi lažnog predstavljanja u kojima se osobe lažno predstavljaju kao uposlenici banke i traže potrebne podatke o bankovnom računu, na način da telefonskim putem ili putem e-maila, kontaktiraju građane te im prenose da su osvojili nagradnu igru ili ih na drugi način dovedu u zabludu i prikupe potrebne podatke, nakon čega novac prebacuju na razne račune u inostranstvu.