Iako ga susjedne zemlje uveliko imaju, jednako kao i mnoge države EU, BiH odnosno njen entitet Federacija, projekat izgradnje podzemnog skladišta plina nije uspjela da riješi pune 23 godine! piše fokus.ba
Otkriva to zvanična informacija iz Ministarstva energije, industrije rudarstva FBiH odaslana Parlamentu FBiH. Ovaj projekat, kojeg sugeriše i Energetska zajednica, kako bi BiH bila neovisnija o ruskom plinu odnosno kako bi u najmanju ruku „preživjela“ u kriznim vremenima, započeo je još davne 2001. godine.
Gasovod Kladanj-Tuzla
Te godine izrađena je “Prefeasibility studija podzemnog skladišta prirodnog gasa u rudniku soli Tetima-Tuzla”, a nju je finansirao BH-Gas. Studija je analizirala tri varijante vrijednosti investicije. Procijenjena vrijednost investicije tada je iznosila između 55 i 64,5 miliona eura. U okviru projekta bio bi izgrađen i gasovod Kladanj-Tuzla dužine 55 kilometara.
Kako stoji u odgovoru ministra Vedrana Lakića na poslaničko pitanje federalnog poslanika Amira Ibrovića, iako je ovaj projekat prvobitno podržala lokalna vlast, Općinsko vijeće Tuzla je 2007. godine usvojilo zaključak o neprihvatanju ove inicijative.
Tek 2016. godine Gradsko vijeće Tuzle je aktueliziralo projekat, pa je usvojilo Rezoluciju o odbijanju skladištenja prirodnog gasa u Tuzli. No, uprkos tome, federalna vlast nije tražila alternative.
Uredba EZ-a
-Jasno je da bi za dalje aktivnosti na razvoju ovog projekta bilo potrebno osigurati saradnju sa lokalnom zajednicom. Uzimajući u obzir da su posljednja istraživanja urađena sa velikim vremenskim odmakom, neophodna bi bila izrada ažurirane dokumentacije na studijskom nivou – naveo je ministar lakić.
Napominje da je BiH članica Energetske zajednice koja je donijela Uredbu i u pogledu skladištenja gasa, s ciljem postizanja energetske nezavisnosti.
Ministar kaže da će ovo pitanje imati svoj prioritet u kontekstu postizanja sigurnosti snadbijevanja prirodnim gasom.