Prema podacima Saveza samostalnih sindikata BiH sindikalna potrošačka korpa četveročlane porodice za prošli mjesec iznosi 2.448 KM. Prosječna plata od početka ove godine iznosi 1.045 KM. Najniža plata je negdje oko 550 KM.
Poređenja radi, sindikalna potrošačka korpa u decembru 2021. je iznosila 2.265 KM, što znači da je za tri mjeseca povećana za skoro 200 KM.
Ovo znači da su građani koji prime prosječnu platu samo prošlog mjeseca da bi preživjeli, jer 51 posto iznosa potrošačke korpe odlazi na prehranu domaćinstva, bili u minusu od 1.403 KM. Za one sa najnižom platom, strah nas je izračunati. Pokrivenost Sindikalne potrošačke korpe prosječnom platom je 42,67 posto.
Na stanovanje i komunalne usluge stanovnici troše 12,7 posto svojih primanja, za higijenu i održavanje zdravlja 6,6 posto, obrazovanje i kulturu 6,9 posto, odjeću i obuću 12,3 posto, prijevoz 5,6 posto te za održavanje domaćinstva 4,9 posto.
Kako bi izračunali troškove, iz Sindikata koriste cijene za 86 artikla iz 3 trgovačka centra.
“Kada je riječ o stanovanju, u izračun ulaze troškovi potrošnje vode, električne energije, odvoz smeća dakle sve ono što su komunalne usluge bez kredita jer to ne možemo računati, uzimamo stvarne račune i iznose za stan od nekih 60 kvadrata što je prosjek”, izjavila je za naš portal Lejla Čaušević iz Saveza samostalnih sindikata BiH.
Podaci bez kredita
Iz Sindikata smatraju da pri izračunu rezultati ne bi bili tačni ukoliko bi im se dodavali i krediti za rješavanje stambenih pitanja ili iznosi za iznajmljivanje stambenih jedinica jer jedan dio stanovnika ima kredite u većim ili manjim iznosima dok drugi dio nema finansijskih opterećenja. Za takvu vrstu podataka bilo bi potrebno sprovesti ogromno istraživanje.
To u suštini nigdje i ne ulazi u potrošačku korpu kao takvu. Ovo su minimalni troškovi života jedne četveročlane porodice bez tih dodatnih stvari”, dodala je Čaušević.
U minimalne troškove života ne ulaze kreditna opterećenja ili mjesečna izdvajanja za sve ono što nije obuhvaćeno analizom. Ako šta iskrsne, držite se. Sve to puta dvanaest mjeseci godišnje, a kada dodamo i inflatorna kretanja, pitanje se samo nameće. Kako će građani BiH preživjeti?