Amir Ćoralić, bivši vojnik Narodne odbrane Autonomne pokrajine Zapadna Bosna, nedavno je izazvao kontroverzu nakon što je otkupio svoju zatvorsku kaznu od 36.500 KM za silovanje četrnaestogodišnje djevojčice u Cazinu 1993. godine.
Iako je za ovakav zločin predviđena minimalna kazna od pet godina zatvora, Ćoralić je uspio izbjeći veću kaznu i platiti novčanu kaznu nakon što je sud prihvatio sporazum o priznanju krivice.
Ova situacija izazvala je žestoke reakcije, kako lokalno, tako i šire. Prema podacima Radio Slobodna Evropa (RSE) i Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE), najmanje 14 osoba u posljednjoj deceniji u Bosni i Hercegovini zamijenilo je kaznu zatvora za novčanu, uključujući i osuđene za ratne zločine poput silovanja.
Midheta Kaloper, predsjednica Udruženja žrtava rata Foča 92-95, osudila je ovakvu praksu, nazivajući je sramnom, pogotovo kada su u pitanju žene koje su pretrpjele silovanje.
Dodatno, ova situacija postavlja pitanja o odnosu pravosuđa prema žrtvama, kao i o poruci koju takva praksa šalje.
Amir Ćoralić je osuđen zbog otmice i silovanja djevojčice, te je sud u Bihaću 2015. godine izrekao kaznu od godinu dana zatvora.
Međutim, sporazum o priznanju krivice omogućio mu je da otkupi svoju kaznu novčano, što je naišlo na oštre kritike i sumnje u pravednost pravosudnog sistema u BiH.
Dok se javnost suočava s ovim skandalom, udruženja žrtava rata ističu da takva situacija može demotivirati žrtve da svjedoče na sudu, postavljajući pitanje vrijednosti pravde u društvu koje dopušta takve prakse.