Od dana formiranja vlasti u Zeničko-dobojskom kantonu moglo se pretpostaviti da vladajuća koalicija neće moći dugo biti na okupu.
Sudar različitih političkih, ideoloških i interesnih matrica nije se ni mogao ocijeniti nečim što ima perspektivu, nečim što može donijeti prosperitet građanima Zenice i okoline. Od kraja 2022. godine, tj. vremenskog okvira u kojem je izabrana nova Vlada ZDK, koju čine, osim stranaka „trojke“ (Narod i pravda, Socijaldemokratska partija i Naša stranka), i Bosanskohercegovačka inicijativa – Kasumović Fuad, Narodni evropski savez, Demokratska fronta i Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine, stalno su prisutne turbulencije među političkim organizacijama na poziciji, što je kulminiralo ovih dana. Kako sada stvari stoje, SDP je nezadovoljan trenutnim stanjem u ZDK i oni će biti ti koji će među prvima napustiti „osmorku“ u ovom dijelu naše države.
Bilo kako bilo, jedna stvar je sigurna – bez Stranke demokratske akcije neće biti moguće sastaviti novu većinu u ZDK. Upravo o najavama prekompozicije vlasti u ovom bh. kantonu razgovarali su novinari Stava sa Miralemom Galijaševićem, predsjednikom Kantonalnog odbora SDA ZDK i zastupnikom u Parlamentu Federacije BiH.
Ono o čemu se u posljednje vrijeme intenzivno govori i piše jeste moguća prekompozicija kantonalne vlasti u ZDK. Šta se to dešava u ZDK i je li zaista na pomolu raspad vladajuće većine?
GALIJAŠEVIĆ: Proces uspostavljanja vlasti u ZDK suštinski je isto tekao kao i proces formiranja vlasti na federalnom nivou. Imali smo „osmorku“, koja se na nivou FBiH raspala i od koje je, kako vidimo, opet ostala ona početna „trojka“, dok u Zenici imamo tu neku „osmorku“ na sceni, tu programski i politički nekoherentnu grupu. Mi smo znali da će se isti scenarij s federalnog nivoa odviti i u ZDK, upozoravali smo na to da će doći do raspada i da će građani biti ostavljeni na cjedilu. Ipak se radi o osam političkih subjekata koji imaju mali broj zastupnika za razliku od, naprimjer, SDA, koja ima 11, ili SDP-a, koji ima pet zastupnika. Što je bitno naglasiti, SDA je sama jača od dvije stranke zajedno koje dolaze nakon nje po broju zastupnika. Međutim, svjedočili smo da su neke političke opcije koje su do sada sa SDA formirale vlast na kantonalnom nivou odlučile pristupiti još uvijek aktuelnoj vladajućoj većini u Zenici, ali to neće dugo potrajati, pitanje je trenutka kada će doći do kraha. Do sada smo na sjednicama Skupštine ZDK mogli vidjeti da su se javljali prijepori između samih koalicionih partnera koji čine vlast, i to oko raspodjele funkcija i direktorskih mjesta, dok programski ništa nije rađeno. Zaključak je da je na sceni raspad vladajuće većine, da su u pat-poziciji i da ključ razrješenja te pat-pozicije u ovom trenutku u svojim rukama drži DF.
Zašto baš DF, a ne druge političke opcije?
GALIJAŠEVIĆ: Da je DF na početku s nama odlučio koalirati, mi bismo odmah imali većinu.
Kako ocjenjujete rad kantonalne vlasti u ZDK otkako je formirana krajem prošle godine?
GALIJAŠEVIĆ: U ZDK-u, baš kao i u slučaju formiranja vlasti na FBiH, „osmorka je“ predvođena međunarodnim faktorima formirala većinu koja, kako rekoh, nema ništa zajedničko ni programski, ni politički, a još manje ideološki. Samim pogledom na listu stranaka koje čine većinu sve bude jasno. Jednostavno, te političke organizacije napravile su većinu bez da su izašli sa zajedničkim programom, prijedlogom šta će i kako će uraditi u periodu koji je bio pred njima. Vlada ZDK praktično ništa nije uradila, samo se bavila skidanjem s funkcija javnih funkcionera i postavljanjem svojih kadrova. Također, bitno je reći da su svaki sudski spor koji su imali sa smijenjenim ljudima i izgubili, što dovoljno govori o protuzakonitosti njihovih poteza.
Šta je to aktuelna vladajuća većina u ZDK mogla učiniti, a nije? Odnosno, koje su najveće zamjerke opozicije?
GALIJAŠEVIĆ: Nas je najviše zabrinulo to što je aktuelna vlast donijela Zakon o Vladi Zeničko-dobojskog kantona kojim je direktno ugrožen interes Bošnjaka. Dakle, tim zakonom je definirano da u Vladi ZDK šest mjesta pripada Bošnjacima i premijer te da dva ministra trebaju biti Hrvati i Srbi. Međutim, u ovom slučaju aktuelna Vlada ZDK odlučila je da nema tog, da tako kažemo, već unaprijed definiranog procenta učešća, što je u ovom momentu nauštrb Bošnjaka. Sada imamo tri Hrvata i dva Srbina. Mi ćemo sigurno promptno raditi na izmjeni ovog zakona čim dođemo na vlast jer ne želimo da neko u nekom trenutku zloupotrijebi ovo zakonsko rješenje. Mi bismo mogli, vodeći se trenutnim propisima, u Vladu ZDK odmah postaviti svih deset Bošnjaka, ali, jasno je, nećemo to činiti. Mi želimo da postoji konsenzus i da se on poštuje. Mi smo do sada u Zenici odlično upravljali procesima, imali smo zaista korektan odnos s HDZ-om BiH, ali oni su trenutno s ovom raspadajućom ekipom. U svakom slučaju, očekujem da će u narednih nekoliko dana doći do raspleta političke situacije iz razloga što je ona momentalno neodrživa.
Djeca su krenula u škole a nemaju udžbenika, Vlada ZDK ne funkcionira, a i mnogi generacijski projekti su zaustavljeni. Naprimjer, rekonstrukcija Kantonalne bolnice Zenica, koja nije rekonstruirana od 1958. godine, još uvijek je na čekanju, zatim se ništa ne čini na obnovi kotlovnice, najavljivala se i izgradnja interventnog kardio centra koji je neophodan jer pacijenti iz Zenice moraju ići u Tuzlu ili Sarajevo na liječenje, itd. Ovi svi projekti zaustavljeni su isključivo zbog sujeta aktera u sadašnjoj vlasti. Ne zaboravimo ni projekt „Plava voda“, regionalni vodovod kojim bi se pitkom vodom iz Travnika trebale opskrbiti općine Travnik, Busovača i Novi Travnik u Srednjobosanskom, te Grad Zenica u ZDK, koji je de facto zaustavljen. S druge strane, sjetit će se građani koliko je samo škola obnovljeno u prošlom mandatu, mandatu SDA. Isto tako, imamo opće nezadovoljstvo poljoprivrednih proizvođača koji vape da se nešto učini. Jednostavno, dolaze nam u stranačku kancelariju i mole da preuzmemo vlast kako bismo nastavili voditi procese kako smo ih vodili do sada. Dakle, vlada jedno opće razočarenje, dok se oni glođu ko će biti direktor ovog ili onog zavoda. ZDK je bio motor privrede FBiH, a sada je, nažalost, izgubio na svojoj prepoznatljivosti.
Ako dođe do prekompozicije vlasti u ZDK, kakva će u njoj biti uloga SDA? I ko bi bili eventualni partneri?
GALIJAŠEVIĆ: SDA sa svojih 11 zastupnika i 45.000 glasova, u odnosu na sve ostale političke organizacije, prirodni je lider u političkim procesima na ovom prostoru. Međutim, desilo se to što se desilo. Prekompozicija će se desiti sigurno, u to nema sumnje. Mi ćemo ponovno biti u vlasti i biti lider. Koalirat ćemo s onim stranaka s kojima dijelimo slične programe, koje se bore za iste vrijednosti po kojima je SDA prepoznatljiva. Svakako da nećemo karijeriste i nepotiste, ne želimo one koji na sva zvona pričaju o rodbinskim zapošljavanjima dok članove svoje najuže porodice imenuju na rukovodeće pozicije. Znači, tražit ćemo partnere s kojima imamo iskustvo djelovanja, s kojima dijelimo zajedničke vrijednosti, a ja se nadam da će se oni prepoznati i ja ih pozivam da se pridruže našim naporima koji su usmjereni ka poboljšanju života naših sugrađana.
Bilo kako bilo, prekompozicija vlasti će proći, sve će ovo proći, ali jedna stvar se mora hitno mijenjati – nadam se da ćemo dobiti izborni prag koji neće dozvoljavati da čovjek s 200 glasova odlučuje o tome ko će činiti većinu. U tom segmentu stvari se moraju ozbiljno popraviti jer ovoliko političkih subjekata na sceni je neodrživo. Primjerice, kolega Nezir Pivić i ja imamo po 10.000 ili 15.000 glasova, dok na federalnom nivou imate NiP-ove, njih pet ili šest, koji imaju po 500-700 glasova. Isto je to i kantonalnom nivou. To se mora promijeniti.
Da li bi eventualni povratak SDA u Zenici najavio i val političkih promjena na cjelokupnoj teritoriji FBiH, pa i cijele BiH? Djeluje kao da podrška koaliciji „trojka“, pa i njenim partnerima na različitim nivoima, sve više kopni.
GALIJAŠEVIĆ: Matrica je vrlo slična na svim dijelovima većeg bh. entiteta. „Osmorka“ se raspada ili se već raspala, „trojka“ se jedva održava, a onda uleti sa strane oni koje zovu „jezičcima na vagi“, koji održavaju njihovu većinu i koji uzimaju sebi za pravo da rade šta hoće. U ZDK, kada se sve konsolidiralo, kada je izborna buka prošla, građani su vidjeli koliko je sati. Kao iskusan političar, tvrdim da se oni ne mogu prevariti. Mi već u pojedinim općinama ZDK, u kojima ne vodimo procese i nismo na vlasti, vidimo da SDA naglo dobija podršku. Evo, u općini Maglaj prije nekoliko dana napravili smo novu većinu. Niko nije vjerovao da to možemo učiniti. To je taj val koji evidentno kreće iz Zenice i koji može zahvatiti cijelu FBiH. Taj impuls mogao biti iniciran baš u ZDK.
Iduće godine su lokalni izbori. Kakav je puls javnosti u ZDK, osjeti li se već sada u kojem smjeru bi mogla ići podrška stanovništva?
GALIJAŠEVIĆ: U ZDK imamo šest općina u kojima su naši načelnici ubjedljivi i vrlo smo uspješni u tim lokalnim zajednicama. Na terenu imamo mjerenja koja ukazuju na zadovoljstvo građana gdje god smo prisutni tako da očekujem da ćemo u tim sredinama ostati stabilni, dok ćemo u ostalim područjima gdje nemamo svoje načelnike iduće godine sigurno voditi procese.
Poprilično ste sigurni u povratak SDA?
GALIJAŠEVIĆ: SDA će se sigurno vratiti u liderske okvire, u kojima je bila i prije. Htjeli to neki priznati ili ne, mi smo najjača politička stranka u BiH, u FBiH, a naposljetku i ZDK. Mi imamo 270.000 glasova, to nije mala stvar, ali ova koalicija, u koju ubrajam i strance i one koji su uspjeli u „uvrtanju ruku“ i trgovini, uspjela je u onome čemu danas svjedočimo, ali uvjeren sam da će se SDA kroz novu konsolidaciju vratiti na mjesto koje joj i pripada.