Ovaj slučaj, proceduralno i zakonski posmatrano, treba voditi kao i svaki drugi predmet, bez obzira kako se zove optuženi, smatra Adamović
Predsjednik RS-a Milorad Dodik bi se u sudnici trebao pojaviti za nekoliko mjeseci. To prvo ročište na kojem bi se trebao pojaviti biće njegovo izjašnjenje o krivici. Međutim, trenutno niko ne može precizno reći kada bi to prvo ročište trebalo biti i zakazano.
Sarajevski advokat Vlado Adamović je za Oslobođenje pojasnio proceduralne korake koji će uslijediti između potvrđivanja optužnice i prvog pojavljivanja na sudu.
– Nakon što službeno primi potvrđenu optužnicu, odbrana može uložiti prigovor. Koliko vidim iz medija, odbrana Milorada Dodika već najavljuje da će to i učiniti. Osim toga, može zatražiti i prebacivanje predmeta na neki drugi sud, što su također najavljivali. To može biti zatraženo u okviru prigovora, ili paralelno sa prigovorom, kazao je Adamović.
PRIGOVORI I ODGOVORI
Nakon izvjesnog vremena sudija kome bude dodijeljen predmet će donijeti odluku o prigovoru, kao i o zahtjevu za prebacivanje predmeta.
– Ako donese odluku kojom odbacuje prigovor, tada se ide na zakazivanje prvog ročišta, na kojem će se Milorad Dodik izjašnjavati o krivici. Međutim, ako djelimično ili u cijelosti prihvati prigovor, tada tužilaštvo ima pravo da odgovori na taj prigovor. Osim toga, ukoliko sudija prihvati prigovor, može tražiti od tužilaštva da izmijeni dijelove optužnice, što će dodatno produžiti vrijeme do održavanja prvog ročišta, pojasnio je Adamović.
Čak i kada budu završeni svi prethodni postupci, odnosno kada bude odlučeno o svim prigovorima i zahtjevima, potrebno je još neko vrijeme da se ročište zakaže.
– Potrebno je prvo odrediti kojem sudiji će pripasti predmet. Potom je ovaj slučaj potrebno uklopiti u raspored ostalih suđenja koje vodi taj sudija, a nakon toga potrebno je sve to uklopiti i u kapacitete suda, odnosno vidjeti u kojoj sudnici će se održati ročište, a potom i kada je ta sudnica slobodna. Potom, tu je i raspored kojeg ima odbrana. Dakle za određivanje termina prvog ročišta potrebno je usaglasiti termine svih učesnika u postupku, te sve to uklopiti sa kapacitetima suda, dodao je Adamović.
Upravo zbog toga je i dao okvirni period od nekoliko mjeseci, bez mogućnosti da na bilo koji način precizira termin održavanja prvog ročišta.
– Mislim da se o tom terminu ne bi uopće trebalo špekulisati i postavljati bilo kakve rokove. Čak i pretpostavljanje nekih vremenskih okvira predstavlja pritisak na sud, odnosno sudiju kojem bude dodijeljen taj predmet. Naime, zbog rokova koji bi se mogli pojaviti u javnosti sudija bi mogao požuritti da zakaže ročište što prije, a poznato je da, kada se žuri, onda se povećava mogućnost da se napravi greška, što opet može izazvati posljedice po samo suđenje, napomenuo je Adamović.
POSLJEDICE SLUČAJA
Na osnovu vlastitog iskustva dao je i “savjet” kako bi se trebao voditi ovaj predmet.
– Slučaj protiv Milorada Dodika, zakonski i proceduralno, trebao bi biti jednak bilo kojem drugom predmetu, bez obzira kako se zove optuženi. Činjenica je da će se posljedice ovog slučaja odraziti na mnogo veći broj ljudi, s obzirom na funkciju predsjednika entiteta koju Dodik obavlja. Međutim, proceduralno, ovaj slučaj se ne bi trebao razlikovati od bilo kog drugog predmeta, zaključio je Adamović.
Podsjećamo, Tužilaštvo BiH je optužilo Milorada Dodika za kršenje odredbi Krivičnog zakona BiH u vezi sa neprovođenjem odluka visokog predstavnika. On se tereti za potpisivanje ukaza kojim je na snagu stupio zakon o neobjavljivanju odluka visokog predstavnika u Službenom glasniku RS-a. Uz Dodika je optužen i v.d. direktora Službenog glasnika RS-a Miloš Lukić, zbog objavljivanja ovog zakona u glansiku na čijem je čelu.