Hrvatska demokratska zajednica, ona u Hrvatskoj i ona u Bosni i Hercegovini krenula je u još jedno zbijanje redova kada je u pitanju interes Dragana Čovića i promjene Izbornog zakona u BiH.
Tako je današnjoj sjednici nevladine organzacije Hrvatskog narodnog sabora u Mostaru prisustvovao i kvartet europarlamentaraca iz redova HDZ-a Hrvatske.
– Kao zastupnici u Evropskom parlamentu možemo ovu situaciju, koja poprima zabrinjavajuće razmjere, razjasniti našim kolegama u parlamentu EU-a – kazala je novinarima Željana Zovko, nekadašnja ambasadorica BiH.
Karlo Ressler naglasio je kako je 2022. prijelomna godina za BiH.
– Mi ne vidimo da je pravo svakoga pojedinca u suprotnosti s nekakvim pravom etničke zajednice, u ovom slučaju tri konstitutivna naroda kako je uspostavljeno Ustavom BiH. Ključna poruka koju mi pokušavamo prenijeti u Evropskom parlamentu je ili će se uvažavati konstitutivna prava sva tri naroda, pa tako i Hrvata kao najmalobrojnijeg, ili neće biti mirne i stabilne BiH koju svi želimo – poručio je Ressler.
Tomislav Sokol kazao je kako je Evropska unija jako heterogena s vladama 27 zemalja različitih političkih opcija koje imaju različite poglede na situaciju u BiH.
– Što se tiče razlika u pogledima, ja bih rekao da je jako dugo vladala kriva percepcija o stanju u BiH. Oni koji su zagovarali unitarnu priču, lažnu priču građanske BiH, što je po meni samo maska uspostave hegemonije jednog naroda, ta je priča jako uhvatila korijene unutar evropskih institucija – izjavio je Sokol.
Govorio je i eventualnim sankcijama EU-a zbog udara na državu i korupcije članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku, političkom bratu lidera HDZ-a BiH Dragan Čovića.
– Ne bih želio da se uvijek cijela priča svede na Dodika. Temeljni problemi BiH su strukturni. Nije glavni problem BiH osoba Milorada Dodika, mada tako ispada u medijskoj recepciji.
Temeljni problem je obespravljivanje jednog od konstitutivnih naroda, negiranje temeljnih evropskih načela što se treba ispraviti kroz izmjene Izbornog zakona BiH – smatra Sokol.
Praktično, briselska HDZ-ova četvorka nije ništa novo kazala od odnoga što ustvari zvanični Zagreb misli o BiH. Iako bi po količini izrečenih međusobnih uvreda lako mogli završiti u ringu, hrvatski predsjednik i premijer Zoran Milanović i Andrej Plenković u suštini imaju isti odnos prema BiH.
Osim što je Milanović balkanski sirov, dok je Plenković “finoću” stekao dok je bio europarlamentarac. Obojici odgovara da Dodik radi prljav posao.