Spor između Crne Gore, Bosne i Hercegovine te Hrvatske oko Bilećkog jezera postaje sve ozbiljniji, prijeteći završetku pred međunarodnim sudom.
Gotovo petina površine jezera pripada Crnoj Gori, dok se struja proizvodi u BiH i dijelom u Hrvatskoj.
Infrastruktura građena u vrijeme Jugoslavije često je obuhvatala i povezivala više nekadašnjih republika, a danas nezavisnih država.
Međutim, korištenje tih resursa sada može biti sporno, a Bilećko jezero je upravo jedan takav primjer.
Hidroakumulacioni sistem Bilećkog jezera proteže se kroz tri države, pri čemu dvije države koriste resurse jezera, dok se treća smatra oštećenom i nepravedno lišenom svojih prava.
Ovaj spor dodatno naglašava kompleksnost upravljanja zajedničkim resursima u regiji te potrebu za adekvatnim međunarodnim rješenjima kako bi se osigurala pravedna raspodjela i korištenje tih resursa.