Kada su se, još nekad tokom kasnog ljeta, pojavile prve priče o sankcijama Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije prema Miloradu Dodiku i njegovim saradnicima, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine prilično samouvjereno je dao izjavu o tome kako će se Brisel ponašati.
– Evropska komisija neće uvesti sankcije. Možda pojedine članice to urade, ali Evropska unija kao cjelina to neće uraditi – poručio je Dodik u oktobru prošle godine.
Od 5. januara Dodik se zajedno sa nekadašnjim predsjednikom Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH Milanom Tegeltijom i banjalučkom Alternativnom televizijom nalazi pod sankcijama SAD-a zbog udara na državu BiH i korupcije. Sada svi čekaju potez EU-a.
U Briselu nemaju jedinstven stav o nametanju sankcija, protiv njih su otvoreno Mađari, a nije isključeno još neke države.
– Meni se ne sviđa pravac u kojem se razvija vanjska politika Evropske unije. Po onome što sada vidim jedini alat evropske vanjske politike postaju sankcije. Šta god se desi bilo gdje u svijetu, odgovor iz Brisela su sankcije, sankcije i sankcije.
Ako pogledate u prošlost, nijedne nisu doprinijele postizanju cilja koji se želi ostvariti sankcijama – kazao je mađarski šef diplomatije Peter Szijjarto.
Na sličan način razmišljaju i u Hrvatskoj, čiji je ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman jasno poručio:
– Sankcije političarima u BiH nisu bile na dnevnom redu niti jednog foruma EU-a pa se ne može govoriti ni o tome da je neka od članica veći ili manji zagovornik takvih mjera.
Treba najprije iscrpiti sve mogućnosti koje proizilaze iz razgovora i dijaloga pa onda utvrditi ostale instrumente koji bi trebali djelovati da se nastave reformski procesi u BiH.
Prije nešto manje od mjesec Vlada Njemačke pozvala je EU da uvede sankcije Dodiku zbog planova da povuče bh. entitet Republiku Srpsku iz Oružanih snaga, pravosudnog i poreznog sistema BiH.
– Napori da se odvoje su neprihvatljivi, a to znači – i za to sam lobirala ovdje – da se postojeći režim snakcija treba upotrijebiti protiv gospodina Dodika odmah – rekla je nova šefica njemačke diplomatije Annalena Baerbock.
Iako se može polemizirati o tome koliko su ovakve sankcije (ne)učinkovite i da li će uopće spriječiti Dodika u njegovom pokušaju razbijanja države, od ogromne važnosti bi bilo da se SAD i EU nađu u zajedničkom frontu. Zašto? Kriza u BiH je dio globalnih odnosa ili sukoba, svejedno, i bilo bi dobro kada bi Rusija za geostrateškog rivala dobila ujedinjeni Zapad. U tom slučaju bi u Moskvi dobro razmislili u kojoj mjeri će nastaviti podržavati Beograd i Banju Luku.